Huntu fuerte pa siguridat di kuminda den área karibense

  • Home
  • notisia
  • Huntu fuerte pa siguridat di kuminda den área karibense

Kunukeronan, piskadónan, hóbennan, trahadónan di maneho i ekspertonan  di e seis islanan for di 19 te ku 23 di mei a bini huntu na Boneiru. Nan meta: traha huntu pa logra agrikultura saludabel, krio di bestia fuerte i piskamentu hustu. Esaki a tuma lugá durante e di dos konferensia di DCALFA, un siman spesial yen di interkambio, inspirashon i plan pa futuro.

 

DCALFA ta para pa Dutch Caribbean Agriculture, Livestock and Fisheries Alliance – Aliansa di Karibe Hulandes pa Agrikultura, Krio di Bestia i Piskamentu. E aliansa akí a kuminsá na aña 2023 i awor akí ta sigui krese fuertemente. E islanan (Aruba, Boneiru, Kòrsou, Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten) ke bira ménos dependiente di importashon di kuminda. Na lugá di esei nan ta skohe pa produkshon lokal i sostenibel. Kolaborashon ta e yabi den esaki.

 

Un siman yen di enkuentro i inspirashon

Den un forma festivo gezaghèber John Soliano, diputado Anjelica Cicilia i e presidente di DCALFA Nathalie Maduro for di Aruba a habri e konferensia. Mas ku 55 partisipante, entre nan tambe hóbennan, kunukeronan i piskadónan, a partisipá na e presentashonnan, seshonnan di trabou i bishitanan den vèlt.

Riba programa tabatin proyektonan inovativo manera BonCirc i PHITO, pero tambe kòmbersashonnan tokante futuro di piskamentu. Remarkabel tabata lansamentu di e wèpsait nobo di DCALFA, pa medio di kua e islanan por kompartí informashon i ideanan mas fásil ainda.

 

Den práktika: siña di otro riba tera i riba laman

Un parti importante di e siman tabata e bishita na empresanan lokal. Literalmente e partisipantenan a drenta den vèlt na Kunuku Copacabana, Punta Blanku i Tera Barra. Nan a sinti sabor di e kushina sostenibel na Nature Cooking School i nan a siña mas tokante kultivo inovativo di piská na RoffaReefs.

E enkuentronan akí a sòru pa un berdadero konekshon: entre e islanan, entre hóben i hende grandi, entre maneho i práktika. ‘Ta inspirativo pa mira kon na diferente isla nos tin desafionan similar, pero tambe kon nos por siña masha hopi kos di otro,’ segun un kunukero partisipante.

 

Kompartí soño i desafio

Riba djaweps durante un diskushon di pènel e partisipantenan a bai den kòmbersashon ku entre otro minister Geoffrey Wever (Aruba), diputado Anjelica Cicilia (Boneiru) en Hamza Kacha di e ministerio di Klima i Kresementu Bèrdè. Kunukeronan, piskadónan i hóbennan a kompartí nan preokupashonnan, pero tambe nan speransa.

Kon nos ta sòru pa kuminda for di nos mes ambiente keda pagabel? Kon hóbennan por edifiká un futuro den agrikultura? E preguntanan akí tabata sentral.

 

Huntu padilanti

E konferensia a terminá ku un bista riba futuro. Na aña 2026 ta renobá e akuerdo di kolaborashon entre e islanan (e Memorandum of Understanding) na Sint Maarten. Tambe nan a hasi uso di e Dia Habrí di LVV dia 24 di mei pa pone inisiativanan lokal den spòtlait.

 

Na un manera fuerte presidente Nathalie Maduro a resumí e konferensia: ‘Huntu nos ta edifiká un sistema resiliente di kuminda. Boneiru a mustra ku kolaborashon no solamente ta nesesario, pero ku esaki por ta bunita i motivashonal tambe.’